Захлинутися znači „zagrcnuti se” ili „udaviti se”, najčešće kada voda onemogući disanje.
U stihu „захлинутися на мілі” javlja se upečatljiv paradoks: lirski junak strahuje da će se udaviti u plićaku. Time pesma dočarava osećaj da čovek može biti savladan čak i onda kada opasnost naizgled nije velika.
Pesma „Той День“ („Taj dan“) ukrajinskog benda Okean Elzy zvuči kao vapaj za izlaskom iz zastoja. Govornik ne želi da „ostane bez mora“ niti da se „uguši na plićaku“: more ovde deluje kao prostor slobode, dok svakodnevna „ali“ sprečavaju ljude da krenu prema njemu. Nasuprot njima stoje želje i „kad bi“ misli, koje ipak otvaraju mogućnost za nešto bolje. Stih „Чутно, нудно, і хочеться удвох“ [Čuje se, dosadno je i želi se biti udvoje] kratko i pomalo umorno opisuje prazninu, a „Дайте, дайте до дна!“ [Dajte, dajte do dna!] zvuči kao zahtev da se nešto proživi do kraja, možda i uz piće, jer se u istoj strofi pominju vino i pilule.
Refren donosi jasnu sliku: „Я намалюю той день, де літаю / І той день, де співаю я“ [Nacrtaću taj dan u kojem letim / i taj dan u kojem pevam]. To je zamišljeni dan u kojem govornik nije zaglavljen u blatu, već je na nebu i vidi galeba u letu. Nasuprot sivom danu stoje letenje, pevanje i more, ali pesma ne nudi jednostavno rešenje. Noću je opasno, danju je nezanimljivo, kamenje leti, a iz njega ipak niče seme. Na kraju ostaje molba „Дайте мені листок“ [Dajte mi list papira], kao da je za taj bolji dan prvo potreban papir na kojem može da ga nacrta.